{"id":15,"date":"2016-08-07T11:17:06","date_gmt":"2016-08-07T09:17:06","guid":{"rendered":"http:\/\/festival-nauke.me\/2015\/?page_id=15"},"modified":"2016-11-18T07:24:35","modified_gmt":"2016-11-18T06:24:35","slug":"science-caffe","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/science-caffe\/","title":{"rendered":"Science Caffe"},"content":{"rendered":"<div id=\"pl-15\"  class=\"panel-layout\" ><div id=\"pg-15-0\"  class=\"panel-grid panel-has-style\" ><div class=\"siteorigin-panels-stretch panel-row-style panel-row-style-for-15-0\" data-stretch-type=\"full-stretched\" ><div id=\"pgc-15-0-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-15-0-0-0\" class=\"so-panel widget widget_text panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"0\" >\t\t\t<div class=\"textwidget\"><div style=\"display: none;\" class=\"crellyslider-slider crellyslider-slider-full-width crellyslider-slider-home crellyslider-1\" id=\"crellyslider-1\">\n<ul>\n<li\nstyle=\"\nbackground-color: transparent;\nbackground-image: url('https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/BG.png');\nbackground-position: center center;\nbackground-repeat: no-repeat;\nbackground-size: cover;\n\n\"\ndata-in=\"fade\"\ndata-ease-in=\"750\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ease-out=\"750\"\ndata-time=\"5000\"\n>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ni7.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"0\"\ndata-ease-in=\"700\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideRight\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"0\"\ndata-left=\"0\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/istrazi1.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"700\"\ndata-ease-in=\"700\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideLeft\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"350\"\ndata-left=\"635\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<script type=\"text\/javascript\">\n(function($) {\n$(document).ready(function() {\n$(\"#crellyslider-1\").crellySlider({\nlayout: 'full-width',\nresponsive: 1,\nstartWidth: 1140,\nstartHeight: 400,\nautomaticSlide: 0,\nshowControls: 0,\nshowNavigation: 0,\nenableSwipe: 0,\nshowProgressBar: 0,\npauseOnHover: 0,\nrandomOrder: 0,\nstartFromSlide: 0,\nbeforeStart : function() {},\nbeforeSetResponsive : function() {},\nbeforeSlideStart : function() {},\nbeforePause\t: function() {},\nbeforeResume : function() {},\n});\n});\n})(jQuery);\n<\/script>\n<\/div>\n\t\t<\/div><\/div><\/div><\/div><div id=\"pg-15-1\"  class=\"panel-grid panel-no-style\" ><div id=\"pgc-15-1-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-15-1-0-0\" class=\"so-panel widget widget_sow-editor panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"1\" ><div\n\t\t\t\n\t\t\tclass=\"so-widget-sow-editor so-widget-sow-editor-base\"\n\t\t\t\n\t\t>\n<div class=\"siteorigin-widget-tinymce textwidget\">\n\t<div id=\"content\"><div id=\"post-20\" class=\"post-20 page type-page status-publish hentry\"><div class=\"post-content\"><h4>SCIENCE CAFFE<\/h4><h4>18:30 \u2013 19:30<\/h4><p><strong>BEST \u2013 PODGORICA<\/strong><\/p><p><strong>MINI LOGI\u010cKO TAKMI<\/strong><strong>\u010cENJE<\/strong><\/p><p>\u017delite li da oprobate svoje znanje i logi\u010dke sposobnosti? BEST Podgorica i ove godine za vas\u00a0sprema zanimljiv i kreativan program u obliku logi\u010dkog takmi\u010denja. U\u010destvujte u raznim\u00a0mozgalicama i rje\u0161avajte logi\u010dke zadatke.<\/p><h4>NAU\u010cNE TRIBINE<\/h4><h4>19:30 \u2013 21:00h<\/h4><h4><strong>MSc Ranko To\u0161kovi\u0107<\/strong><\/h4><p><strong>Magnetizam: atom po atom<\/strong><\/p><p>Ono sto odre\u0111uje magnetske osobine nekog materijala su atomi koji ga grade. Koriste\u0107i\u00a0poseban mikroskop, mo\u017eemo vidjeti te atome, i ne samo to, ve\u0107 te iste atome pomjerati i na\u00a0taj na\u010din praviti strukture razli\u010ditih dimenzija i oblika. Atom po atom! Te iste atome i\u00a0strukture od njih sagra\u0111ene, mo\u017eemo mjeriti kori\u0161\u0107enjem istog mikroskopa. Ovaj fascinantan\u00a0instrument, u kombinaciji sa magnetskim atomima, pru\u017ea jedinstvenu mogu\u0107nost da steknemo\u00a0uvid u magnetizam jednog jedinog atoma, ali i da sami kreiramo (nano-)magnete, po\u010dev od\u00a0najjednostavnijeg magneta, lanca od dva atoma istog hemijskog elementa, do mnogo\u00a0slo\u017eenijih jednodimenzionalnih i dvodimenzionalnih struktura. Na taj na\u010din, kontroli\u0161u\u0107i\u00a0kompleksnost magnetskih struktura sa atomskom precizno\u0161\u0107u, saznajemo vi\u0161e o magnetizmu\u00a0na nivou na kom nastaje, kao i kako se razvija sa pove\u0107avanjem dimenzija, \u0161to omogu\u0107ava\u00a0bolje razumijevanje, a samim tim i predvi\u0111anje pona\u0161anja magneta koje mo\u017eemo da vidimo\u00a0svojim o\u010dima bez posredovanja gore pomenutog mikroskopa.<\/p><p><strong>Ranko To\u0161kovi\u0107<\/strong> je istra\u017eiva\u010d koji prou\u010dava magnetizam na nivou atoma. U svom\u00a0istra\u017eivanju on koristi<em>Scanning Tunneling Microscope<\/em> na temperaturama bliskim apsolutnoj\u00a0nuli u Ultra High Vacuum uslovima. Ovaj mikroskop mu omogu\u0107ava da \u201cvidi\u201d pojedina\u010dne\u00a0atome i pomjeraju\u0107i ih, kreira razli\u010dite strukture. Zatim ispituje magnetske osobine ovih\u00a0atoma i atomskih struktura, koriste\u0107i isti mikroskop. Ovakva istra\u017eivanja o osobinama\u00a0najmanjih magnetskih struktura, vode do do boljeg razumijevanja mnogo slo\u017eenijih\u00a0magnetskih materijala na makroskopskom nivou.<\/p><h4><strong>dr Radenka Krsmanovi\u0107 Whiffen<\/strong><\/h4><p>Institut za nuklearne nauke Vin\u010da, Beograd<\/p><p><strong>Nanofosfori \u2013 materijali za svijetliju budu\u0107nost<\/strong><\/p><p>Materijali koji su u stanju da apsorbovanu energiju pretvore u vidljivu svjetlost, bez izlaganja\u00a0visokim temperaturama, poznati su kao luminescentni materijali ili fosfori. Nanofosfori su\u00a0posebno kreirani luminescentni nanomaterijali, neorganskog porijekla, i od izuzetne su\u00a0va\u017enosti za industrijsku proizvodnju ogromnog broja ure\u0111aja dana\u0161njice. Prisutni su na\u00a0svakom koraku: od mobilnih telefona i konvencionalnih TV ure\u0111aja, elektroluminescentnih i\u00a0plazma displeja, preko visokoemisionih svjetlosnih izvora, lasera i svjetlosnih dioda, do\u00a0modernih dijagnosti\u010dkih ure\u0111aja (npr. rendgenska i pozitronska tomografija). U novije\u00a0vrijeme nalaze primjenu i kao biomarkeri u medicini, a trenutno je aktuelna \u201epotraga\u201c za\u00a0novim nanofosforima neophodnim za stvaranje slede\u0107e generaciju bijelih LED dioda (WLED)\u00a0kao ekolo\u0161ki \u010distog oblika rasvjete.<\/p><p><strong>Dr Radenka Krsmanovi\u0107 Whiffen<\/strong>, ro\u0111ena 1975 u Podgorici, doktorirala je na temi\u00a0\u201eStructural Characterization of Advanced Optical Materials\u201c na Fizi\u010dkom fakultetu\u00a0Univerziteta u Antverpenu, Belgija. Primarna oblast nau\u010dnog interesovanja je primjena\u00a0metoda opti\u010dke spektroskopije i elektronske mikroskopije u istra\u017eivanjima nanostrukturnih\u00a0materijala. \u00a0Njen rad posve\u0107en je kreiranju i ispitivanju novih luminescentnih nanomaterijala.\u00a0Dr Krsmanovi\u0107 je objavila <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/profile\/Radenka_Krsmanovic_Whiffen\">45 publikacija<\/a> u me\u0111unarodnim nau\u010dnim \u010dasopisima i u\u010destvovala\u00a0na brojnim nau\u010dnim konferencijama i skupovima u zemlji i inostranstvu.\u00a0 Dobitnica je\u00a0presti\u017ene stipendije grada Pariza \u201cResearch in Paris\u201d koja joj je omogu\u0107ila istra\u017eivanje na\u00a0Chimie-ParisTech Institutu kao gostuju\u0107i nau\u010dnik.<\/p><h4><strong>MSc Martin \u0110ukanovi\u0107<\/strong><\/h4><p><strong>Aritmetika krivih<\/strong><\/p><p>Da\u0107emo veoma kratak uvod u probleme razloma\u010dnih ta\u010daka na krivama i ukazati na njihovu\u00a0veliku slo\u017eenost. Primjerom \u0107emo objasniti pojam elipti\u010dke krive i aritmeti\u010dke slo\u017eenosti na\u00a0njoj.<\/p><p><strong>Martin \u0110ukanovi\u0107<\/strong>\u00a0je ro\u0111en 1988.\u00a0 u Nik\u0161i\u0107u, gdje je zavr\u0161io osnovnu i srednju \u0161kolu.\u00a0Osnovne studije matematike je zavr\u0161io na Prirodno-matemati\u010dkom fakultetu u Podgorici.\u00a0Magistrirao je na univerzitetu \u201cBordo 1\u201d. Trenutno je doktorand na matemati\u010dkom institutu\u00a0univerziteta u Lajdenu gdje izra\u0111uje tezu na temu aritmeti\u010dke geometrije. \u010cest je saradnik\u00a0ljetnih \u0161kola u organizaciji Prone.<\/p><h4><strong>MSc Miljan Bigovi\u0107<\/strong><\/h4><p><strong>Alilovanje aldehida pomo\u0107u visoko-funkcionalizovanih aliluju\u0107ih reagenasa i dalje \u00a0<\/strong><strong>transformacije proizvoda<\/strong><\/p><p>U na\u0161im istra\u017eivanjima smo pokazali da se aldehidi mogu uspje\u0161no alilovati pomo\u0107u 4-\u00a0(brommetil)-1,3-dioksol-2-ona u prisustvu indijuma u vodenoj sredini, pri \u010demu se u toku 15\u00a0minuta dobijaju homoalilni alkoholi, kod kojih dolazi do premje\u0161tanja dvostruke veze.\u00a0Proizvodi alilovanja su dobijeni u formi enol-karbonata, kao za\u0161ti\u0107enog oblika \u03b1,\u03b2-dihidroksi-ketona, odnosno aldola hidroksiacetona. Reakcija alilovanja je stereoselektivna i u skoro svim\u00a0slu\u010dajevima kao glavni (a u nekima i jedini) proizvodi dobijeni su <em>anti<\/em>-enol-karbonati, \u010dija je\u00a0relativna konfiguracija u nekoliko primjera potvr\u0111ena rendgenskom strukturnom analizom. U\u00a0cilju efikasnog dobijanja \u03b1,\u03b2-dihidroksi-ketona iz enol-karbonata, isprobano je nekoliko\u00a0razli\u010ditih postupaka deprotekcije, pri \u010demu se kao najbolji reagens za tu svrhu pokazao vodeni\u00a0rastvor \u017eiva(II)-nitrata. Prevo\u0111enje enol-karbonata u cikli\u010dne zasi\u0107ene karbonate (koji su jo\u0161\u00a0jedna za\u0161ti\u0107ena forma \u03b1,\u03b2-dihidroksi-ketona) izvr\u0161eno je pod vrlo blagim eksperimentalnim\u00a0uslovima, dodatkom kataliti\u010dke koli\u010dine <em>N,N-<\/em>diizopropiletilamina. Pod ovakvim uslovima, u\u00a0ve\u0107ini ispitanih primjera dolazilo je do stereoselektivnog nastajanja <em>cis-<\/em>cikli\u010dnih karbonata. Sa\u00a0druge strane, pove\u0107anje koli\u010dine baze na 5 ekvivalenata vodilo je selektivnom dobijanju <em>trans-<\/em>cikli\u010dnih karbonata. S obzirom na prisustvo egzometilenske dvostruke veze, izvr\u0161ena je Heck-ova reakcija sa aril-jodidima, katalizovana kompleksima paladijuma i uz dodatak srebro-trifluoracetata. Reakcije su najprije izvo\u0111ene pod termi\u010dkim uslovima, pri \u010demu su\u00a0odgovaraju\u0107i arilovani proizvodi dobijeni u umjerenim prinosima. Upotreba mikrotalasnog\u00a0zra\u010denja doprinijela je blagom pove\u0107anju prinosa Heck-ovih proizvoda u odnosu na termi\u010dke\u00a0uslove, ali i do smanjenja reakcionog vremena sa nekoliko \u010dasova na 50 minuta. Reakcija je\u00a0stereoselektivna i vodi nastajanju <em>Z-<\/em>aril-karbonata, \u010dija je stereohemija potvr\u0111ena NOESY\u00a0eksperimentom na nekoliko Heck-ovih proizvoda.<\/p><p><strong>Miljan Bigovi\u0107<\/strong> ro\u0111en je 13.08.1984. godine u Nik\u0161i\u0107u. Studije hemije na Hemijskom\u00a0fakultetu Univerziteta u Beogradu upisao je 2003., a diplomirao je 2009. godine. Iste godine\u00a0na Hemijskom fakultetu\u00a0 je upisao doktorske studije, iz oblasti organske hemije. Oblasti\u00a0nau\u010dnog interesovanja su mu Organska sinteza, Medicinska hemija i Organometalna hemija.\u00a0Osim nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkog rada na Fakultetu, bio je i aktivan u\u010desnik manifestacija ,,No\u0107\u00a0muzeja\u201c i ,,Festival nauke\u201c, koje su se odr\u017eavale u Beogradu od 2009. godine. Od 2009.\u00a0godine je bio zaposlen na Inovacionom centru Hemijskog fakulteta u zvanju istra\u017eiva\u010d-pripravnik, a od 2011. kao istra\u017eiva\u010d saradnik. Od 2012. godine je zaposlen na Prirodno-matemati\u010dkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u zvanju saradnika u nastavi, gdje je\u00a0anga\u017eovan na izvo\u0111enju vje\u017ebi iz Organske hemije, a od 2015. godine i na predavanjima.\u00a0\u010clan je Srpskog hemijskog dru\u0161tva od 2010. godine i Dru\u0161tva hemi\u010dara Crne Gore od 2013.\u00a0godine.<\/p><h4><strong>dr Olivera Komar<\/strong><\/h4><p>Fakultet politi\u010dkih nauka, UCG<\/p><p><strong>Vrijednosti studentske populacije u Crnoj Gori<\/strong><\/p><p>Predstavljamo istra\u017eivanje koje fokusira 1) Kakve identitete i vrijednosti ima mladapopulacija u Crnoj Gori?, i 2) Da li\u00a0 i u kom smjeru na\u00a0 razvoj identiteta i vrijednosti\u00a0studentske populacije u Crnoj Gori uti\u010de visoko-obrazovni sistem? U vrlo burnom i\u00a0intenzivnom procesu dru\u0161tvene i obrazovne transformacije u Crnoj Gori u proteklih dvadeset\u00a0godina osnovni fokus je, u skladu sa raspolo\u017eivim resursima,\u00a0 bio\u00a0 na\u00a0 normativnom\u00a0 nivou\u00a0 \u2013 \u00a0da\u00a0 se\u00a0 uspostave\u00a0 pravila\u00a0 u\u00a0 skladu\u00a0 sa evropskim i\u00a0 me\u0111unarodnim standardima.\u00a0 Naime,\u00a0ekonomski i tehnolo\u0161ki razvoj u savremenom svijetu kao i nau\u010dna dostignu\u0107a i saznanja\u00a0ubrzano mijenjaju postoje\u0107e dru\u0161tvene sisteme. Uspje\u0161no rje\u0161avanje problema sa kojima se\u00a0suo\u010dava savremeni svijet, a posebno zemlje u procesu transformacije zahtijeva stvaranje\u00a0demokratskog i tolerantnijeg dru\u0161tva, razumijevanje razli\u010ditosti i afirmaciju kulturne tradicije.\u00a0Pitanje koje sebi postavljamo u ovom istra\u017eivanju jeste: U kojoj mjeri su mladi u Crnoj Gori\u00a0spremni\u00a0 za\u00a0 izazove\u00a0 savremenog\u00a0 doba\u00a0 i\u00a0 u\u00a0 kojoj\u00a0 mjeri ih\u00a0 sa\u00a0 stanovi\u0161ta\u00a0 razvoja\u00a0savremenog evropskog identiteta i vrijednosti, visokoobrazovne institucije u Crnoj Gori za\u00a0iste spremaju?<\/p><p><strong>Olivera Komar<\/strong> je docentkinja na Fakultetu politi\u010dkih nauka Univerziteta Crne Gore i\u00a0koordinatorka Centra za dru\u0161tvena istra\u017eivanja na istom Fakultetu. Bavi se izbornim i\u00a0politi\u010dkim pona\u0161anjem, partijskim i izbornim sistemima, a posebno je interesuje metodologija\u00a0dru\u0161tvenih istra\u017eivanja.<\/p><h4><strong>MSc Nata\u0161a Lalovi\u0107<\/strong><\/h4><p><strong>\u201eZa\u0161to je nuklearna fizika i dalje u \u017ei\u017ei ?!\u201c<\/strong><\/p><p>Na polju nuklearne fizike je interesovanje za atomsko jezgro popularno ve\u0107 gotovo \u010ditav\u00a0vijek. Uprkos brojnim dostignu\u0107ima, ova avantura i dalje krije neka nerazja\u0161njena pitanja. Na\u00a0tom putu eksperimentalna nuklearna struktura zahtijeva interpretaciju i podr\u0161ku teorijskih\u00a0modela da bi razumjela neobi\u010dne osobine gradivnih elemenata jezgra \u2013 protona i neutrona i\u00a0njihovo uzajamno dejstvo. U svijetu eksperimentalne nuklearne fizike, gama spektroskopija je\u00a0dokazano pogodno \u201eoru\u0111e\u201c za istra\u017eivanje nuklearne strukture. Nakon \u0161to se jezgra proizvedu\u00a0u pobu\u0111enom stanju, ona te\u017ee da se oslobode vi\u0161ka energije, prelaze na osnovno stanje i pri\u00a0tome emituju gama zrake. Osim ispitivanja tako emitovanih gama zraka, sam proces\u00a0proizvodnje jezgara je veoma bitan, a a zajedno mogu biti klju\u010dni u razumijevanju sinteze\u00a0elemenata i dinamike zvijezda. Me\u0111utim, tehnike koje se koriste u nuklearnoj fizici i rezultati\u00a0eksperimenata iz oblasti nuklearne strukure pronalaze i brojne druge primjene. Neke od njih\u00a0su dijagnostika tumora, problem nuklearnogotpada, unutra\u0161nja bezbjednost itd.<\/p><p><strong>Nata\u0161a Lalovi\u0107<\/strong> (1988, Cetinje) je doktorand na Univerzitetu u Lundu (\u0160vedska) i Institutu za\u00a0istra\u017eivanje te\u0161kim jonima GSI u Darm\u0161tatu (Njema\u010dka). U\u010destvovala je u eksperimentima iz\u00a0oblasti nuklearne strukture u laboratorijama u Njema\u010dkoj, Finskoj, Italiji i Francuskoj, a dio je\u00a0grupe koja predla\u017ee izvo\u0111enje novih eksperimenata i u brojnim drugim laboratorijama.\u00a0Istra\u017eivanje je fokus njenog projekta, ali bitan dio \u010dini i nastava, tako da je na Univerzitetu u\u00a0Lundu uklju\u010dena u nastavne aktivnosti vi\u0161e predmeta iz oblasti nuklearne fizike na nivou\u00a0osnovnih i master studija.<\/p><h4>PANEL DISKUSIJA<\/h4><h4>21:00 \u2013 22:00h<\/h4><p><strong>Matematika i mi<\/strong><\/p><p><strong>Moderatori: Rinus Roelofs i Martin \u0110ukanovi\u0107<\/strong><\/p><p>Holandski umjetnik Rinus Roelofs (1954) studirao je primijenjenu matematiku i umjetnost.\u00a0Njegove skulpture pokazuju da su nauka i umjetnost dvije strane istog nov\u010di\u0107a.<\/p><h4>KONCERT<\/h4><h4>22:00h<\/h4><p><strong>Duo gitara<\/strong><\/p><p><strong>Darko Nik\u010devi\u0107 & Sr\u0111an Bulatovi\u0107<\/strong><\/p><h4>ASTRONOMSKO POSMATRANJE NEBA<\/h4><h4>23:00h<\/h4><\/div><\/div><\/div><\/div>\n<\/div><\/div><\/div><div id=\"pgc-15-1-1\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-15-1-1-0\" class=\"so-panel widget widget_sow-editor panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"2\" ><div\n\t\t\t\n\t\t\tclass=\"so-widget-sow-editor so-widget-sow-editor-base\"\n\t\t\t\n\t\t><h3 class=\"widget-title\">EUROPEAN RESEARCHERS\u2019 NIGHT<\/h3>\n<div class=\"siteorigin-widget-tinymce textwidget\">\n\t<div id=\"text-2\" class=\"widget widget_text\">\u00a0<\/div>\n<div id=\"text-3\" class=\"widget widget_text\">\n<div class=\"textwidget\"><a href=\"http:\/\/ec.europa.eu\/research\/researchersnight\/index_en.htm\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-27 size-full\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ern1.jpg\" alt=\"ern[1]\" width=\"291\" height=\"200\" \/><\/a><\/div>\n<div class=\"textwidget\">Funded by the European Commission's Research and Innovation Framework Programme H2020 (2014-2020) by the Marie Sk\u0142odowska-Curie actions. Directorate-General for Education and Culture. European Commission under Grant Agreement No. 633406<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><div id=\"pg-15-2\"  class=\"panel-grid panel-no-style\" ><div id=\"pgc-15-2-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-15-2-0-0\" class=\"so-panel widget widget_sow-image panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"3\" ><div\n\t\t\t\n\t\t\tclass=\"so-widget-sow-image so-widget-sow-image-default-c67d20f9f743-15\"\n\t\t\t\n\t\t>\n<div class=\"sow-image-container\">\n\t\t<img \n\tsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ad1.jpg\" width=\"1140\" height=\"161\" srcset=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ad1.jpg 1140w, https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ad1-300x42.jpg 300w, https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ad1-768x108.jpg 768w, https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-content\/uploads\/sites\/4\/2016\/08\/ad1-1024x145.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1140px) 100vw, 1140px\" alt=\"Pokrivitelji 7, no\u0107i istra\u017eiva\u010da 2015,god,\" \t\tclass=\"so-widget-image\"\/>\n\t<\/div>\n\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SCIENCE CAFFE18:30 \u2013 19:30BEST \u2013 PODGORICAMINI LOGI\u010cKO TAKMI\u010cENJE\u017delite li da oprobate svoje znanje i logi\u010dke sposobnosti? BEST Podgorica i ove<a class=\"read-more\" href=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/science-caffe\/\"> [&#8230;] \u010citaj dalje <i class=\"la la-long-arrow-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-templates\/page_front-page.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-15","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/15","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/15\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2015\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}