{"id":39,"date":"2016-08-09T15:15:57","date_gmt":"2016-08-09T13:15:57","guid":{"rendered":"http:\/\/festival-nauke.me\/2014\/?page_id=39"},"modified":"2016-11-18T07:13:39","modified_gmt":"2016-11-18T06:13:39","slug":"science-cafe-tribine","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/science-cafe-tribine\/","title":{"rendered":"Science caf\u00e9 &#038; tribine"},"content":{"rendered":"<div id=\"pl-39\"  class=\"panel-layout\" ><div id=\"pg-39-0\"  class=\"panel-grid panel-has-style\" ><div class=\"siteorigin-panels-stretch panel-row-style panel-row-style-for-39-0\" data-stretch-type=\"full-stretched\" ><div id=\"pgc-39-0-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-39-0-0-0\" class=\"so-panel widget widget_text panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"0\" >\t\t\t<div class=\"textwidget\"><div style=\"display: none;\" class=\"crellyslider-slider crellyslider-slider-full-width crellyslider-slider-home crellyslider-1\" id=\"crellyslider-1\">\n<ul>\n<li\nstyle=\"\nbackground-color: transparent;\nbackground-image: url('https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/page.png');\nbackground-position: center center;\nbackground-repeat: no-repeat;\nbackground-size: cover;\n\n\"\ndata-in=\"fade\"\ndata-ease-in=\"600\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-time=\"6000\"\n>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/6.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"0\"\ndata-ease-in=\"600\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideRight\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"1\"\ndata-left=\"134\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/nocistr.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"400\"\ndata-ease-in=\"400\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideRight\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"0\"\ndata-left=\"312\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/atlas.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"800\"\ndata-ease-in=\"600\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideUp\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"220\"\ndata-left=\"72\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/prirodnjacki.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"800\"\ndata-ease-in=\"300\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideUp\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"227\"\ndata-left=\"358\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/teleskop.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"1000\"\ndata-ease-in=\"600\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideLeft\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"99\"\ndata-left=\"781\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/istrazi1.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"1200\"\ndata-ease-in=\"600\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"slideRight\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"329\"\ndata-left=\"85\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<img\nclass=\"\"\nsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/dani.png\"\nalt=\"\"\nstyle=\"\nz-index: 1;\n\n\"\ndata-delay=\"1200\"\ndata-ease-in=\"600\"\ndata-ease-out=\"300\"\ndata-in=\"fade\"\ndata-out=\"fade\"\ndata-ignore-ease-out=\"0\"\ndata-top=\"0\"\ndata-left=\"656\"\ndata-time=\"all\"\n\/>\n<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<script type=\"text\/javascript\">\n(function($) {\n$(document).ready(function() {\n$(\"#crellyslider-1\").crellySlider({\nlayout: 'full-width',\nresponsive: 1,\nstartWidth: 1140,\nstartHeight: 400,\nautomaticSlide: 0,\nshowControls: 0,\nshowNavigation: 0,\nenableSwipe: 0,\nshowProgressBar: 0,\npauseOnHover: 0,\nrandomOrder: 0,\nstartFromSlide: 0,\nbeforeStart : function() {},\nbeforeSetResponsive : function() {},\nbeforeSlideStart : function() {},\nbeforePause\t: function() {},\nbeforeResume : function() {},\n});\n});\n})(jQuery);\n<\/script>\n <\/div>\n\t\t<\/div><\/div><\/div><\/div><div id=\"pg-39-1\"  class=\"panel-grid panel-no-style\" ><div id=\"pgc-39-1-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-39-1-0-0\" class=\"so-panel widget widget_sow-editor panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"1\" ><div\n\t\t\t\n\t\t\tclass=\"so-widget-sow-editor so-widget-sow-editor-base\"\n\t\t\t\n\t\t>\n<div class=\"siteorigin-widget-tinymce textwidget\">\n\t<h3>Science caf\u00e9 & tribine<\/h3>\n<h3><strong>SCIENCE CAF\u00c9<\/strong><strong>\u00a0 \u00a0 \u00a0<\/strong><\/h3>\n<blockquote>\n<p><strong>19.00 h BEST \u2013 studenti na djelu<\/strong><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Tajne svemira.<\/strong> Za\u0161to je svemir nedoku\u010div \u010dovje\u010danstvu? \u0160ta se to krije u njemu? Da li postoje granice? Odgovore na ova pitanja i stav povodom ulaganja u istra\u017eivanja svemira predstavljaju najbolji studenti debateri. A \u010dime poletjeti u svemir \u2013 na mini in\u017eenjerskom takmi\u010denju otkri\u0107e najkreativniji \u010dlanovi studentske grupe BEST Podgorica!<strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h3><strong>TRIBINE<\/strong><\/h3>\n<p><strong>20.00 \u2013 21.30 h<\/strong><\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>20.00\u00a0\u00a0 Dr Aleksandra Martinovi\u0107, <\/strong>UDG, Podgorica<\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Biotehnologija \u2013 posljednja velika tehni\u010dka inovacija XX vijeka<\/strong><\/p>\n<p>Prema definiciji Evropske federacije za biotehnologiju iz 1992. godine, biotehnologija \u201cpovezuje prirodne i in\u017eenjerske nau\u010dne discipline da bi se postigla primjena organizama, \u0107elija, njihovih dijelova i molekularnih entiteta u dobijanju proizvoda za dobrobit \u010dovje\u010danstva\u201d. U\u0161av\u0161i u sve najbitnije oblasti materijalne proizvodnje, biotehnologija je sastavni dio procesa koji su uklju\u010deni u proizvodnju hrane, ljekova, hemikalija, energenata, medicine, itd. Tradicionalna biotehnologija podrazumijeva primjenu procesa fermentacije koji su osnova prehrambene industrije. Nova biotehnologija uklju\u010duje procese obrade bioprodukata, \u0161to je osnova farmaceutske i biohemijske industrije. Predvi\u0111a se da \u0107e biotehnologija u budu\u0107nosti biti i osnova za za\u0161titu \u017eivotne sredine. Poseban problem \u010dovje\u010danstva jeste problem proizvodnje dovoljnih koli\u010dina, nutritivno vrijedne i zdravstveno bezbjedne hrane za rastu\u0107u svjetsku populaciju. Primjena biotehnolo\u0161kih znanja u zna\u010dajnoj mjeri nudi mogu\u0107a rje\u0161enja i ovog problema.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-40 alignleft\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/50d610c6c5a8a57e012e8d31f8c6a5fa.png\" alt=\"50d610c6c5a8a57e012e8d31f8c6a5fa\" width=\"167\" height=\"196\" \/>\u00a0Dr Aleksandra Martinovi\u0107<\/strong> ro\u0111ena je 1974. godine u Podgorici, gdje je diplomirala na Odsjeku za biologiju Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Doktorirala je 2005. na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu na Odseku za prehrambeno-tehnolo\u0161ku mikrobiologiju. Boravila je na brojnim studijskim usavr\u0161avanjima u Danskoj, SAD, Irskoj i Norve\u0161koj. Bila je zaposlena u Institutu za higijenu i tehnologiju mesa u Beogradu kao direktor za razvoj i transfer tehnologija, potom na norve\u0161kom Univerzitetu za prirodne nauke (UMB). Sada radi kao vanredni profesor na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Univerziteta Donja Gorica u Podgorici.\u00a0Ambasador je GHI (Global Harmonization Initiative) za Crnu Goru, predsjedavaju\u0107i Grupe za globalnu harmonizaciju i Tima za nau\u010dne komitete u Evropskoj federaciji za nauku o hrani i tehnologiju hrane, predsjedavaju\u0107i radne grupe za higijenu mesa u okviru Evropske organizacije za higijenski in\u017eenjering i dizajn opreme za proizvodnju hrane i \u010dlan specijalizovane grupe za preradu ribe u okviru ove organizacije. Dr Martinovi\u0107 je samostalno ili kao koautor objavila vi\u0161e desetina nau\u010dnih radova, poglavlje u nau\u010dnoj monografiji izdatoj u inostranstvu, ud\u017ebenik za preduniverzitetski nivo obrazovanja, te studijski priru\u010dnik.<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>20.15\u00a0 Dr Lidija Polovi\u0107, Prirodnja\u010dki muzej Crne Gore<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>O\u010duvanje endemi\u010dnih balkanskih gu\u0161tera <\/strong><em>Dinarolacerta<\/em><strong>\u00a0<\/strong><strong>spp. u Crnoj Gori<\/strong><\/p>\n<p>Dinarskim gu\u0161terima\u00a0 (rod <em>Dinarolacerta<\/em>)\u00a0 pripadaju dvije vrste \u2013 mosorski gu\u0161ter (<em>Dinarolacerta mosorensis<\/em>) i prokletijski gu\u0161ter (<em>D. montenegrina<\/em>), reliktne i endemi\u010dne vrste dinarskih planina zapadnog dijela Balkanskog poluostrva, uklju\u010duju\u0107i i Crnu Goru. Mosorski gu\u0161ter je na osnovu IUCN kriterijuma progla\u0161en ranjivom vrstom (VU) usljed izuzetno fragmentisanog areala, ograni\u010dene distribucije, naru\u0161avanja kvaliteta i veli\u010dine stani\u0161ta. U Crnoj Gori nalazi se na listi za\u0161ti\u0107enih \u017eivotinjskih vrsta. Prokletijski gu\u0161ter je status vrste dobio 2007 godine. Ranije se smatralo da predstavlja izdvojenu populaciju mosorskog gu\u0161tera, ali je na osnovu geneti\u010dkih i morfolo\u0161kih osobenosti utvr\u0111eno da se radi o posebnoj vrsti pa se mo\u017ee re\u0107i da je prokletijski gu\u0161ter gotovo neistra\u017eena vrsta. Ograni\u010deno rasprostranjenje i specijalizovanost na odre\u0111eni tip stani\u0161ta, \u010dini dinarske gu\u0161tere veoma osjetljivim na razli\u010dite antropogene uticaje. Njihova stani\u0161ta ugro\u017eavaju globalne klimatske promjene, sje\u010da \u0161uma, zaga\u0111ivanje razli\u010ditim otpadom, po\u017eari, urbanizacija, dok direktnu prijetnju predstavljaju uznemiravanje i sakupljanje primjeraka u razli\u010dite svrhe.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-41 alignleft\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/4e5de66fd556b22e4b20f4bf7b046e79.png\" alt=\"4e5de66fd556b22e4b20f4bf7b046e79\" width=\"167\" height=\"200\" \/>Dr Lidija Polovi\u0107<\/strong> ro\u0111ena je 1973. godine u Prijepolju. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ila je u Podgorici. Diplomirala je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta u Podgorici. Specijalizirala je na Biolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Magistrirala i doktorirala je na Studijskom programu biologija, Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta u Podgorici. Radi u Prirodnja\u010dkom muzeju Crne Gore kao muzejski savjetnik u zbirci gmizavaca. Oblasti njenog nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog rada su zoolo\u0161ka morfologija, sistematika i filogenija (sa posebnim akcentom na herpetologiju), ekologija i za\u0161tita \u017eivotne sredine. Objavila je dvadesetak nau\u010dnih radova u vode\u0107im me\u0111unarodnim i doma\u0107im nau\u010dnim \u010dasopisima i zbornicima nau\u010dnih skupova.<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>20.15 h, u Prirodnja\u010dkom muzeju:\u00a0<\/strong><strong>Mirjana Mitrovi\u0107 Josipovi\u0107, dipl. in\u017e. za\u0161tite bilja<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Zna\u010daj pra\u0107enja alergenog polena<\/strong><\/p>\n<p>Polen biljaka je jedan od najzna\u010dajnijih alergena u vazduhu, koji se vjetrom prenosi na velike razdaljine. Zbog svog specifi\u010dnog hemijskog sastava, polenova zrna izazivaju alergijske reakcije \u2013 bronhitis, konjuktivitis, astmu, kod velikog broja ljudi. Orijentaciono, 20- 25 % populacije ugro\u017eeno je ovim alergenima. Polen biljaka se, sa aspekta zdravlja ljudi, mo\u017ee smatrati zaga\u0111uju\u0107om materijom u vazduhu. Vremenski period tokom kojeg se vr\u0161i kontinuirano uzimanje uzoraka definisalo je Me\u0111unarodno udru\u017eenja za aerobiologiju (IAA). U klimatskim uslovima na ovim prostorima, ovaj period zapo\u010dinje oko 1. februara, a to vrijeme po\u010detka cvjetanja lijeske i jove, i traje do prvih dana novembra kada se zavr\u0161ava cvjetanje pelina i ambrozije. Brojna zaga\u0111enja u velikim gradovima dovode do ote\u017eavaju\u0107ih okolnosti kod osoba koje su alergi\u010dne na polen.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-42\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/e6efa208c048d4054c0e96347f1264b3.png\" alt=\"e6efa208c048d4054c0e96347f1264b3\" width=\"167\" height=\"194\" \/>Mirjana Mitrovi\u0107 Josipovi\u0107<\/strong> ro\u0111ena je 1961. godine.\u00a0 Zaposlena je u Agenciji za za\u0161titu \u017eivotne sredine u Beogradu. Organizovala je formiranje Dr\u017eavne mre\u017ee stanica za pra\u0107enje alergenog polena u atmosferi, jo\u0161 2001, kao radnik Saveznog hidrometeorolo\u0161kog zavoda. U Poznanu, u Poljskoj, 2003. godine stekla je evropski sertifikat za detektovanje alergenog polena i spora u vazduhu, koji joj je dodijelila Evropska asocijacije za aerobiologiju. U\u010desnik je brojnih evropskih i svjetskih skupova na kojima je izlagala teme iz oblasti palinologije. Neki od njih su: XI internacionalni kongres u Granadi; Tel Aviv, modeliranje \u010destica; predava\u010d na VII evropskom kursu iz aerobiologije, Novi Sad; predava\u010d na nau\u010dnom skupu Nau\u010dni konsenzus o alergen-specifi\u010dnoj imunoterapiji, u SANU\u2026<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>20.30\u00a0\u00a0 Dr Eduard Staronov, klinika Optimal, Podgorica<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Ako va\u0161e slike nisu na mjestu \u2013 refraktivna laserska hirurgija astigmatizma<\/strong><\/p>\n<p>Medicinski termin za opti\u010dke defekte nastale usljed zakrivljenja ro\u017enja\u010de je astigmatizam. Javlja se samostalno, a \u010desto i u kombinaciji sa miopijom (kratkovidost) ili hipermetropijom (dalekovidost).\u00a0\u00a0Kod ljudi sa astigmatizmom, oblik ro\u017enja\u010de nije okrugao. Slika na mre\u017enja\u010di zato nije sastavljena od ta\u010daka, ve\u0107 od linija. <strong>Zato<\/strong> oni koji imaju astigmatizam vide mutnu i ponekad iskrivljenu sliku. Nau\u010dna ispitivanja posljednje decenije doprinijela su da laserska hirurgija u oftalmologiji danas \u010dini \u010duda. Sve \u010de\u0161\u0107e ljudi se odlu\u010duju na\u00a0<strong>uklanjanje astigmatizma laserskim skidanjem dioptrije<\/strong><strong>.\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-43\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/e69711465da050d109c75365f559a610.png\" alt=\"e69711465da050d109c75365f559a610\" width=\"167\" height=\"162\" \/>Dr Eduard Staronov<\/strong> zavr\u0161io je Medicinski fakultet u Irkutsku (Rusija) 1987. godine. Radio je na Klinici za o\u010dne bolesti Medicinskog fakulteta. Od 1989. radio je na Institutu Fjodorova (Irkutsk) kao rukovodilac odjeljenja. Predavao je na institutu za usavr\u0161avanje ljekara. Autor je mnogih nau\u010dnih publikacija i patenata iz oblasti primjene lasera u oftalmologiji. \u010clan je Evropskog udru\u017eenja za kataraktu i refraktivnu hirurgiju.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>20.45 Luka Grubi\u0161a, Rade Gruji\u010di\u0107, Ma\u0161inski fakultet UCG, Podgorica<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Mobilni autonomni robot za sortiranje pakova \u2013 YUGO<\/strong><\/p>\n<p>Robot YUGO je autonomni mobilni robot, napravljen posebno za me\u0111unarodno takmi\u010denje u robotici, krajem marta u Be\u010du. Disciplina za koju se studentski tim prijavio jeste Puck collect \u2013 robot mora biti isprogramiran da samostalno pokupi pakove (diskove), razvrsta ih prema boji i dopremi na odgovaraju\u0107e mjesto, \u201cbore\u0107i\u201d se pritom protiv suparni\u010dkog robota. Studentski tim je samostalno do\u0161ao do konstruktivnog rje\u0161enja koriste\u0107i postupak metodolo\u0161kog pristupa konstruisanju koji se godinama koristi na Ma\u0161inskom fakultetu u Podgorici. Sve neophodne dijelove projektovali su sami student. Na takmi\u010denju u Be\u010du podgori\u010dki tim zauzima 6. mjesto u svojoj grupi (ispred timova iz \u0160vedske, \u010ce\u0161ke,\u2026), a dobija i poziv za takmi\u010denje u Moskvi. S obzirom na finansijska ograni\u010denja, tradiciju konkurenata, te da je ovo prvi projekat ovakvog tipa \u2013 rezultat je vi\u0161e nego zadovoljavaju\u0107i.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-44\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/c60bbc6b7d8924b1f6d0753d61300874.png\" alt=\"c60bbc6b7d8924b1f6d0753d61300874\" width=\"167\" height=\"239\" \/>Rade Gruji\u010di\u0107<\/strong>, ro\u0111en 1991. u Pljevljima, zavr\u0161io je Srednju stru\u010dnu \u0161kolu u Pljevljima. Studira na\u00a0 Ma\u0161inskom fakultetu u Podgorici, a od zvanja ma\u0161inskog in\u017eenjera dijeli ga samo diplomski ispit. Dobitnik je nagrade \u201c19. decembar\u201d, nagrade UCG za najboljeg studenta na Ma\u0161inskom fakultetu za 2010\/2011. godinu, nagrade In\u017eenjerske komore Crne Gore. Stipendista je Atlas fondacije.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-45\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/25bd1a838c987fdca4a979ac2792edbe.png\" alt=\"25bd1a838c987fdca4a979ac2792edbe\" width=\"167\" height=\"215\" \/>Luka Grubi\u0161a<\/strong>\u00a0 ro\u0111en je 1989. u Sanskom Mostu, BiH. Zavr\u0161io je osnovnu \u0161kolu i gimnaziju \u201cSlobodan \u0160kerovi\u0107\u201d u Podgorici . 2011. godine upisuje Ma\u0161inski fakultet u Podgorici. Dobitnik je nagrade \u201c19. decembar\u201d i nagrade UCG za najboljeg studenta na Ma\u0161inskom fakultetu za 2011\/2012. Nakon osnovnih, ove godine upisuje specijalisti\u010dke studije na istom fakultetu, na smjeru primijenjena mehanika i konstruisanje.<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>21.00 h \u017deljko Mad\u017egalj, PSK Akovo, Bijelo Polje<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Zna\u010daj speleolo\u0161kih istra\u017eivanja i izrada baze podataka<\/strong><\/p>\n<p>Speleologija je multidisciplinarna nauka. Pe\u0107ine su riznice podataka o najdaljim tragovima istorije Zemlje, njenog geolo\u0161kog sastava i bogatstva voda. Zbog karakteristi\u010dne konfiguracije kre\u010dnja\u010dkog tla na kom se nalazi, Crna Gora ima veliki broj pe\u0107ina. Neke od njih, kao \u0110alovi\u0107a klisura sa pe\u0107inom nad Vra\u017ejim firovima i Novakovi\u0107evom, progla\u0161ene su spomenicima prirode. Sve se vi\u0161e razmi\u0161lja i o njihovoj turisti\u010dkoj valorizaciji. Brojne speleolo\u0161ke ekspedicije iz Evrope i svijeta odavno istra\u017euju u Crnoj\u00a0 Gori. Doma\u0107i istra\u017eiva\u010di aktivniji su u posljednjih desetak godina. Najnovija saznanja sistematizovana su i preto\u010dena u \u201etemeljnu bazu podataka\u201c \u2013 Regionalni katastar speleolo\u0161kih lokaliteta za op\u0161tine Berane, Petnjicu, Kola\u0161in, Mojkovac i Bijelo Polje. U ovoj bazi podataka\u00a0 nalaze se opisi 330 objekata ove regije.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-46\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/16577d6b5b70ae7d354ece8ac53807a7.png\" alt=\"16577d6b5b70ae7d354ece8ac53807a7\" width=\"167\" height=\"183\" \/>\u017deljko Mad\u017egalj je <\/strong>ro\u0111en 1964. godine, u Bijelom Polju. Po zanimanju je novinar, osniva\u010d i vlasnik regionalne revije \u201cPolje\u201d, saradnik brojnih elektronskih i \u0161tampanih medija. Osniva\u010d je \u201cCentra za istra\u017eivanje i za\u0161titu kr\u0161a\u201d i \u010dlan PSK \u201cAkovo\u201d \u010diji su ciljevi istra\u017eivanje i promocija speleolo\u0161kih potencijala u Crnoj Gori. Od dana kada je sasvim slu\u010dajno u\u0161ao u pe\u0107inu nad Vra\u017ejim firovima do danas pro\u0161lo je vi\u0161e od dvanaest godina. Od otkri\u0107a jedne od pokreta\u010dkih strasti u svom \u017eivotu, pa do profesionalca, put nije bio dug. Do sada je istra\u017eio i u svom speleolo\u0161kom\u00a0 dnevniku opisao preko 45 kilometara pe\u0107inskih prostora u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>U najva\u017enije svoje aktivnosti i projekte svrstava i: istra\u017eivanje i izrada baze podataka za 120 pe\u0107ina i jama na podru\u010dju op\u0161tine Bijelo Polje; istra\u017eivanje i izrada baze podataka za vi\u0161e od 200 pe\u0107ina u op\u0161tinama Petnjica, Berane, Mojkovac i Kola\u0161in; mjerenje i izrada speleolo\u0161kih nacrta za oko 220 pe\u0107ina; promocija i prezentacija speleolo\u0161kih potencijala kroz niz predavanja; speleolo\u0161ki film \u201cBljesak tame\u201d koji je prikazan na Festivalu speleolo\u0161kog filma u Hrvatskoj. Autor je brojnih tekstova o speleologiji i osniva\u010d\u00a0 sajta www.speleologija.me<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>21.15h Dragan Bulatovi\u0107, PK Visokogorci Crne Gore<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<p><strong>Kako pobijediti sebe?<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Na velikim visinama, alpinista isku\u0161ava granice sopstvenih mogu\u0107nosti. Tamo gdje nema \u017eivota, u te\u0161kim meteo uslovima, na enormno niskoj temperaturi, pri niskoj koncentraciji kiseonika i izlo\u017eenosti lavinama, napadnuti su i organizam i psiha \u010dovjeka. Kako, tada, savladati strahove i druge limite, kako pobijediti sebe? Odgovor planinara na ovo pitanje mo\u017ee pomo\u0107i svima u svakodnevnom \u017eivotu. Jer, svaka ljudska aktivnost je povezana sa preprekama, ograni\u010denjima\u00a0 i problemima. Motivisanost, jaka volja i suo\u010davanje sa preprekama su preduslovi za svaku vrstu uspjeha. Kroz penjanje na planinske vrhove otkriva se priroda, pomjeraju se granice sopstvenih mogu\u0107nosti, pronalazi se balans izme\u0111u racionalnog i iracionalnog u sebi. Putovanjem kroz vje\u010dnu estetiku prirode \u010dovjek mo\u017ee oplemeniti sebe i postati bolji.<\/p>\n<p><strong><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-47\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/30c83954d7862b9742ffac5b92c1fb68.png\" alt=\"30c83954d7862b9742ffac5b92c1fb68\" width=\"167\" height=\"244\" \/>Dragan Bulatovi\u0107 je ro\u0111en 1971.<\/strong> Doktor je ekonomskih nauka, \u00a0radi u JP \u201eSportski objekti\u201c- Podgorica, upravnik je Strelja\u010dkog centra \u201eLjubovi\u0107\u201c. Predsjednik\u00a0 je i jedan od osniva\u010da Planinarskog kluba \u201eVisokogorci Crne Gore\u201c.\u00a0Vodio je vi\u0161e od sto planinarskih akcija u zemlji i inostranstvu. Popeo se na sve zna\u010dajnije crnogorske i mnoge vrhove u okolnim zemljama. Zajedno sa svojim klupskim kolegama popeo je neke prvenstvene zimske smjerove, npr. \u201eKomovski zimski smjer\u201c na Maja & Jezerces (2694 m.) u Albaniji. Kao \u010dlan klupskih i me\u0111unarodnih ekspedicija popeo je neke od najvi\u0161ih evropskih i svjetskih vrhova. Zajedno sa\u00a0 Milanom Radovi\u0107em izveo je 2008.godine\u00a0 prvi uspje\u0161an uspon crnogorskih alpinista na vrh\u00a0 preko osam hiljada metara, Manaslu 8163 m u Himalajima.. Objavljuje stru\u010dne radove iz oblasti sporta i odr\u017eivog turizma, kao i putopise sa planinarskih pohoda.<\/p>\n<blockquote>\n<p><strong>21.30 h\u00a0PANEL-DISUSIJA\u00a0<\/strong><strong>Nauka i sport \u00a0<\/strong><strong>Medijator: Neboj\u0161a \u0160ofranac<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<blockquote>\n<p><strong>23:00\u00a0<\/strong><strong>Koncert:\u00a0<\/strong>Du\u0161ica Kordi\u0107, violina, i Dra\u017een Jokovi\u0107, gitara<\/p>\n<\/blockquote>\n<blockquote>\n<p><strong>00.00h\u00a0<\/strong><strong>Ljepota, mo\u0107 i stihija svemira\u00a0<\/strong>Valentina Komarova, Institut za fiziku, astrofiziku i kosmologiju \u2013 Cetinje<\/p>\n<\/blockquote>\n<p>Spremite se za fascinantno putovanje galaksijom. Vidje\u0107ete kako u ogromnim svemirskim oblacima nastaju zvijezde, planete i crne rupe. Vidje\u0107ete ljepotu i mo\u0107 vasione, ali i njenu opasnost. Tra\u017ei\u0107emo \u017eivot van Zemlje, posta\u0107emo svjedoci nastanka novih svjetova. Putova\u0107emo od po\u010detka vremena u daleku budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva i saznati \u2013 otkud mi ba\u0161 ovdje.<\/p>\n<\/div>\n<\/div><\/div><\/div><div id=\"pgc-39-1-1\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-39-1-1-0\" class=\"so-panel widget widget_sow-editor panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"2\" ><div\n\t\t\t\n\t\t\tclass=\"so-widget-sow-editor so-widget-sow-editor-base\"\n\t\t\t\n\t\t>\n<div class=\"siteorigin-widget-tinymce textwidget\">\n\t<div class=\"heading\">\n<h5>EUROPEAN RESEARCHERS\u2019 NIGHT<\/h5>\n<p><a href=\"http:\/\/ec.europa.eu\/research\/researchersnight\/index_en.htm\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-30 size-full\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/ern1.jpg\" alt=\"ern[1]\" width=\"291\" height=\"200\" \/><\/a><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"textwidget\">\n<div id=\"logo\">\u00a0<\/div>\n<div>Funded by the European Commission's Research and Innovation Framework Programme H2020 (2014-2020) by the Marie Sk\u0142odowska-Curie actions. Directorate-General for Education and Culture. European Commission under Grant Agreement No. 633406<\/div>\n<div>\u00a0<\/div>\n<div>\n<h5>FESTIVALSKI VODI\u010c PDF<\/h5>\n<p><a href=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/brosura-web1.pdf\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-16 size-full\" src=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/vodic.png\" alt=\"vodic\" width=\"400\" height=\"217\" srcset=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/vodic.png 400w, https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/vodic-300x163.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><div id=\"pg-39-2\"  class=\"panel-grid panel-no-style\" ><div id=\"pgc-39-2-0\"  class=\"panel-grid-cell\" ><div id=\"panel-39-2-0-0\" class=\"so-panel widget widget_sow-image panel-first-child panel-last-child\" data-index=\"3\" ><div\n\t\t\t\n\t\t\tclass=\"so-widget-sow-image so-widget-sow-image-default-c67d20f9f743-39\"\n\t\t\t\n\t\t>\n<div class=\"sow-image-container\">\n\t\t<img \n\tsrc=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/ad1.jpg\" width=\"1280\" height=\"180\" srcset=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/ad1.jpg 1280w, https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/ad1-300x42.jpg 300w, https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/ad1-768x108.jpg 768w, https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-content\/uploads\/sites\/5\/2016\/08\/ad1-1024x144.jpg 1024w\" sizes=\"(max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" alt=\"Pokrovitelji Festival Nauke\" \t\tclass=\"so-widget-image\"\/>\n\t<\/div>\n\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Science caf\u00e9 &amp; tribineSCIENCE CAF\u00c9\u00a0 \u00a0 \u00a019.00 h BEST \u2013 studenti na djelu\u00a0Tajne svemira. Za\u0161to je svemir nedoku\u010div \u010dovje\u010danstvu? \u0160ta<a class=\"read-more\" href=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/science-cafe-tribine\/\"> [&#8230;] \u010citaj dalje <i class=\"la la-long-arrow-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-templates\/page_front-page.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-39","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/39","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=39"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/39\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2014\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=39"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}