{"id":13,"date":"2016-08-27T21:26:08","date_gmt":"2016-08-27T19:26:08","guid":{"rendered":"http:\/\/festival-nauke.me\/2011\/?p=13"},"modified":"2016-08-27T21:26:08","modified_gmt":"2016-08-27T19:26:08","slug":"dr-momcilo-pejovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/2016\/08\/27\/dr-momcilo-pejovic\/","title":{"rendered":"Dr Mom\u010dilo Pejovi\u0107"},"content":{"rendered":"

Dr Mom\u010dilo D. Pejovi\u0107<\/strong>, vi\u0161i nau\u010dni saradnik u Istorijskom institutu Crne Gore \u2013Univerzitet Crne Gore<\/p>\n

\u00a0\u00a0 B\u00a0 I\u00a0 O\u00a0 G\u00a0 R\u00a0 A\u00a0 F\u00a0 I\u00a0 J\u00a0 A<\/strong><\/p>\n

Ro\u0111en 08. avgusta 1950. godine u selu Orasi-op\u0161tina Podgorica. Osmogodi\u0161nju \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io na Cetinju 1972. godine. Diplomirao istoriju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1976.godine.<\/p>\n

Postdiplomske studije zavr\u0161io na Filozofskom fakultetu, grupa za istoriju, u Beogradu. Magistrirao 1987. godine sa tezom \u201e<\/strong>\u0160kolovanje crnogorskih studenata na Beogradskom univerzitetu 1905-1915. godine\u201c.<\/strong><\/p>\n

Doktorsku disertaciju pod radnim naslovom \u201e<\/strong>\u0160kolovanje omladine iz Crne Gore i Boke, njen uticaj i djelovanje po povratku u zemlju 1848-1918. godine\u201d<\/strong> odbranio na Filozofskom fakultetu, odsijek istorija, u Novom Sadu 1993. godine.<\/p>\n

Od 1976. godine pa sve do po\u010detka 1981. godine radi kao profesor istorije u Obrazovnom centru za srednje usmjereno obrazovanje i Gimnaziji na Cetinju. U Istorijskom institutu Crne Gore \u2013 Univerzitet u Podgorici stalno zaposlen od 15. januara 1981. godine.<\/p>\n

Biran je u stru\u010dna i nau\u010dna zvanja po\u010dev\u0161i od: asistenta istra\u017eiva\u010da, vi\u0161eg istra\u017eiva\u010da, nau\u010dnog saradnika, vi\u0161eg nau\u010dnog saradnika i nau\u010dnog savjetnika \u010diji je izbor u zavr\u0161noj fazi \u2013 objavljeno: u Biltenu Univerziteta Crne Gore, br. 272, Podgorica, 7. jun 2011. godine.<\/p>\n

U Istorijskom institutu radio na tri nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dka projekta, od koji dva iz oblasti prosvjete i obrazovanja.<\/p>\n

1) \u0160kolovanja crnogorske omladine u inostranstvu u periodu od sredine XVIII vijeka pa sve do kraja prve polovine XX vijeka<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 2) \u0160kolovanje crnogorske srednjo\u0161kolske i studentske omladine u Rusiji od sredine XVIII vijeka do kraja druge decenije XX vijeka<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 3)\u00a0 Crnogorsko \u2013 ruski odnosi u prvoj polovini XIX vijeka<\/strong><\/p>\n

U nau\u010dnom je zvanju vi\u0161eg nau\u010dnog saradnika<\/span> \u00a0od\u00a0 2002. godine.<\/strong><\/p>\n

U \u0161kolskoj 2002\/03, 2003\/04, 2004\/05, i 2005\/06. godini anga\u017eovan honorarno kao vanredni profesor na Filozofskom fakultet u Nik\u0161i\u0107u \u2013 Odsijek Sociologija \u2013 za predmet Op\u0161ta istorija novoga vijeka, Istorija Evrope u XIX\u00a0 i XX vijeku, Socijalna istorija Evrope i Balkana u XIX i XX vijeku.<\/p>\n

\u00a0BIBLIOGRAFIJA RADOVA\u00a0<\/strong><\/p>\n

Iz oblasti prosvjete i obrazovanja crnogorske srednjo\u0161kolske i visoko\u0161kolske omladine od po\u010detka XVIII vijeka pa sve do kraja druge decenije XX vijeka, kao posebne oblasti svoga nau\u010dnog interesovanja i istra\u017eivanja, napisao je i objavio tridesetak manjih radova. Sa svojim posebnim saop\u0161tenjima i referatima u\u010destvovao je u radu na desetak doma\u0107ih i me\u0111unarodnih nau\u010dnih skupova, na kojima je saop\u0161tio rezultate sa dugogodi\u0161njih arhivsko-bibliote\u010dkih istra\u017eivanja. Kao rezultat svojih obimnih arhivskih istra\u017eivanja iz oblasti prosvjete i obrazovanja i \u0161kolovanja Crnogoraca u inostranstvu u navedenom periodu nastala su i objavljena dva posebna \u0161tampana izdanja monografskog karaktera:<\/p>\n

1.<\/strong> Pejovi\u0107, Mom\u010dilo D.,<\/strong>\u00a0 \u0160kolovanje Crnogoraca u inostranstvu 1848-1918.,<\/strong> Podgorica 2000., str. 1-673. Izdava\u010d: Istorijski institut Crne Gore, Slu\u017ebeni list Crne Gore. (CIP-Katalogizacija u publikaciji, Centralna narodna biblioteka, Republike Crne Gore \u201e\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107\u201c, Cetinje).<\/p>\n

2<\/strong>. Pejovi\u0107, Mom\u010dilo D.,<\/strong>\u00a0 Cetinjska gimnazija 1880-1920., \u00a0(monografija), <\/strong>Cetinje 2007., str. 1-1104. (\u0160tampa: \u0160tamparija \u201eOBOD\u201c AD \u2013 Cetinje). Format A4. (CIP \u2013 Katalogizacija u publikaciji Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetinje).<\/p>\n

U elektronskoj formi objavio studiju: 1)<\/strong> Novak Kilibarda u totalu i svome ogledalu (Kriti\u010dka studija politi\u010dkog portreta Novaka Kilibarde).<\/strong> Podgorica 2010., str. 1-245, format A4. (Izvori i literatura, Registar li\u010dnih imena. (Elektronsko izdanje. Objavljeno<\/strong>: IN4S.NET).<\/p>\n

Veliki broj tekstova u vidu kritike, eseja, rasprava, polemika i tome sli\u010dno, na brojne aktuelne doga\u0111aje i li\u010dnosti iz politi\u010dkoga \u017eivota Crne Gore tokom posljednje dvije decenije (1991-2010) objavljen je pod nazivom:\u00a0 1)<\/strong> (Ne)mo\u0107 rije\u010di.<\/strong> Zbornik (ne)objavljenih tekstova. Podgorica 2010.; (a\u017eurirano) Podgorica 2011., str. 1-508, format A4. (Elektronsko izdanje. Objavljeno:<\/strong> IN4S.NET).<\/p>\n

TEMA:<\/strong> \u0160kolovanje Crnogoraca u inostranstvu 1848-1918. godine<\/span><\/strong><\/p>\n

Abstrakt: <\/strong>Zadugo u crnogorskoj istoriografiji problematika \u0161kolovanja crnogorske srednjo\u0161kolske i visoko\u0161kolske omladine nije bila predmet posebnog interesovanja, kako istori\u010dara tako i ostalih javnih i kulturnih poslenika, pa je zato i bibliografija objavljenih radova sasvim malobrojna ili oskudna i fragmentarna. Reklo bi se da je dru\u0161tveno-politi\u010dki interes u znatnoj mjeri usmjeravao nau\u010dne radnike i istori\u010dare da se vi\u0161e bave izu\u010davanjem politi\u010dkih prilika i istorijskih doga\u0111aja, ratnih zbivanja, a posebno onih doga\u0111aja koji su vezani za Crnu Goru. Tako je problematika prosvjete i \u0161kolstva a posebno problematika \u0161kolovanja crnogorske omladine u inostranstvu u XVIII, XIX i XX vijeku umnogome zanemarivana. Istori\u010dari,\u00a0 publicisti, kulturni i javni radnici su se u svojim radovima samo ovla\u0161 ili fragmentarno doticali navedene problematike vi\u0161e uzgredno nego sa namjerom da skrenu pa\u017enju na njenu neizu\u010denost. Ono \u0161to je do osamdesetih godina objavljivano u pojedinim radovima u jugoslovenskoj ili crnogorskoj istoriografiji iz problematike \u0161kolovanja u najve\u0107oj mjeri je bilo vezano za pojedine poznatije politi\u010dke li\u010dnosti ili nau\u010dne i kulturne radnike.<\/p>\n

Nesre\u0111enost arhivske gra\u0111e po pojedinim fondovima u velikom broju doma\u0107ih pa i stranih arhiva i biblioteka, naro\u010dito u jogoslovenskim arhivima, nesistematizovanost dokumenta po predmetima ili katalozima, kao i nepostojanje izvjesnog dijela izvorne arhivske gra\u0111e za pojedine \u0161kole i fakultete znatno je uticalo na istra\u017eiva\u010de da izbjegavaju tako duga i naporna istra\u017eivanja, a s druge strane ni dru\u0161tveni interes od strane nadle\u017enih ustanova u ovom slu\u010daju ministarstva prosvjete i nauke nije bio naklonjen da se jednom po\u010dne i ta problematika istra\u017eivati i prou\u010davati na metodolo\u0161ki ispravan i unaprijed odre\u0111en na\u010din po svim nau\u010dnim kriterijima i principima istorije kao humanisti\u010dke nauke.<\/p>\n

Ovdje je neophodno napomenuti da problematiku \u0161kolovanja crnogorske omladine u srednjem, na vi\u0161im i visokim \u0161kolama-fakultetima u drugoj polovini XIX vijeka i prvim dvjema decenijama XX vijeka smo posmatrali u jedinstvenoj cjelini prostora Crne Gore kao dr\u017eavnog zasebnog teritorija u njenim dana\u0161njim granicama. Treba ista\u0107i da bi svaka ili ve\u0107ina dr\u017eava u kojima se \u0161kolovao ve\u0107i dio omladine mogla biti posebna oblast istra\u017eivanja, prou\u010davanja i obrade date problematike, a naro\u010dito bi se to odnosilo na crnogorsku omladinu koja se \u0161kolovala u Rusiji, Srbiji, Francuskoj, Italiji, \u010ce\u0161koj, Turskoj i donekle \u0160vajcarskoj. Detaljnija arhivska istra\u017eivanja dala bi potpuniju sliku \u0161kolovanja crnogorske omladine u tim zemljama, a vjerovatno bi dala i odgovore na niz pitanja koja smo pokrenuli, razmatrali ili na njih nepotpuno odgovorili.<\/p>\n

Ukupna problematika u na\u0161em radu obra\u0111ena je na osnovu neobjavljenih i dijelom objavljnih arhivskih izvora, dnevne \u0161tampe, \u010dasopisa i malobrojne literature.<\/p>\n

Impozantna je cifra onih koji su se \u0161kolovali u inostranstvu u navedenom periodu. Oko 3.500 \u0111aka i sudenata iz Crne Gore i Boke \u0161kolovalo se \u0161irom Evrope. Izuzev \u0160panije i Portugalije u 13 evropskih dr\u017eava ili preko 160 gradova u tada najpoznatijim evropskim univerzitetskim centrima \u0161kolovao se veliki broj \u0111aka i studenata iz Crne Gore! Gotovo da nema grada u Evropi u kojemu se nije \u0161kolovao makar jedan u\u010denik iz tada\u0161nje Crne Gore!?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr Mom\u010dilo D. Pejovi\u0107, vi\u0161i nau\u010dni saradnik u Istorijskom institutu Crne Gore \u2013Univerzitet Crne Gore \u00a0\u00a0 B\u00a0 I\u00a0 O\u00a0 G\u00a0 […] \u010citaj dalje <\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-tribine-karver"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2011\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}