{"id":36,"date":"2016-07-23T23:15:33","date_gmt":"2016-07-23T21:15:33","guid":{"rendered":"http:\/\/festival-nauke.me\/2009\/?p=36"},"modified":"2016-07-23T23:15:33","modified_gmt":"2016-07-23T21:15:33","slug":"kuvanje-sa-naucnicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/2016\/07\/23\/kuvanje-sa-naucnicima\/","title":{"rendered":"Kuvanje sa nau\u010dnicima"},"content":{"rendered":"<p>Budite dio interesantne interaktivne predstave u kojoj nau\u010dnici u ulozi kuvara predstavljaju preko 30 razli\u010ditih hemijskih i fizi\u010dkih eksperimenata, koriste\u0107i razne namirnice, predmete, kuhinjske aparate i lako dostupne hemikalije. Imate priliku da pogledate zajedni\u010dku prezentaciju programa \u201eKuvajte sa Tinom i Milanom\u201d i \u201eNau\u010dna kuhinja\u201d koji su potekli iz jednog programa \u201eKuvajte sa Milanom i Marijom\u201d prezentovanog na Prvom festivalu nauke u Beogradu. U ovoj postavci u\u017eivalo je vi\u0161e od 300 000 ljudi u Srbiji, Italiji i Ju\u017enoj Koreji!<\/p>\n<p>Na ovom \u0161tandu vidje\u0107ete kako da napravite baterije od par limunova, narand\u017ei i metalnih plo\u010dica ili od nov\u010di\u0107a, aluminijumske folije i gaziranog napitka.<br \/>\nNa licu mjesta mo\u0107i \u0107ete da pomo\u0107u kupusa izmjerite pH piva, izolujete DNK iz vo\u0107a i povr\u0107a, vidite kuhinjskog duha, napravite pastu za zube, izra\u010dunate brzinu svjetlosti pomo\u0107u mikrotalasne pe\u0107nice, probate najljep\u0161i sladoled na svijetu\u2026<br \/>\nProvjerite da li ste najhrabriji u publici i da li mo\u017eete da dr\u017eite vatru u ruci, kako voda mo\u017ee biti zapaljiva i da li ste ja\u010di od nau\u010dnika.<\/p>\n<p>Neki od eksperimenata koji \u0107e biti prezentovani su:<\/p>\n<p><strong>Kupus indikator<\/strong><br \/>\nCrvenom kupusu karakteristi\u010dnu boju daje pigment iz grupe antocijanidola koji mijenja svoju strukturu, a samim tim i oblast apsorpcije UV zra\u010denja, u zavisnosti od pH vrednosti. Promjena boje soka crvenog kupusa indikuje pH vrijednost rastvora u koji se dodaje.<\/p>\n<p><strong>Vo\u0107ne baterije<\/strong><br \/>\nZa izradu baterije potrebna su dva razli\u010dita metala (potencijalska razlika) i elektrolit izme\u0111u njih (omogu\u0107ava protok struje kroz rastvor). Elektroliti su kiseline, baze i soli, pa se u eksperimentu koristi vo\u0107na kiselina vo\u0107a po izboru. Zatvaranjem elektri\u010dnog kola demonstrira se da sat radi koriste\u0107i vo\u0107ku kao izvor struje. Druga verzija baterije (\u201eVoltin stub\u201c) se pravi od nov\u010di\u0107a, aluminijuma i nekog gaziranog pi\u0107a.<\/p>\n<p><strong>DNK<\/strong><br \/>\nDa bi se izolovala DNK iz vo\u0107a potrebno je razbiti \u0107elijski zid i rastvoriti \u0107elijsku membranu. Vo\u0107ke kao \u0161to su kivi, banana i jagode sadr\u017ee u sebi enzime koji olak\u0161avaju razbijanje \u0107elijskog zida pri samom gnje\u010denju vo\u0107a (za ostale plodove se koriste jo\u0161 i sok od ananasa i za\u010din za meso). Da bi se rastvorila \u0107elijska membrana i onda odvojio molekul DNK od mje\u0161avine proteina i lipida, dodaje se deterd\u017eent za su\u0111e i so, a zatim se pomo\u0107u etanola prave dva sloja na \u010dijoj se granici pojavljuje bjeli\u010dast oblak vidljiv golim okom (molekul DNK).<\/p>\n<p><strong>Mjerenje brzine svetlosti<\/strong><br \/>\nZa ovaj eksperiment je potrebna mikrotalasna pe\u0107 (kao izvor mikrotalasa), \u010dija je ta\u010dna frekvencija napisana obi\u010dno na samoj pe\u0107i. Za mjerenje talasne du\u017eine koristi se par\u010de hljeba koje je ravnomerno premazano margarinom. Hljeb se stavi u mikrotalasnu pe\u0107 i kratko zagrijava. Kada se izvadi, na hljebu se jasno uo\u010davaju mjesta na kojima se margarin najvi\u0161e istopio (maksimumi energije talasa). Rastojanje izme\u0111u dvije najvi\u0161e istopljene ta\u010dke predstavlja talasnu du\u017einu. Kada se pomno\u017ee talasna du\u017eina i frekvencija, dobijeni rezultat \u0107e biti jako blizak vrednosti c (299 792 458 m\/s), uz odstupanja zbog nepreciznog odre\u0111ivanja ta\u010dki maksimuma i zbog nezadovoljenog vakuuma.<\/p>\n<p><strong>Vata koja gori na ruci<\/strong><br \/>\nPamu\u010dna vata je prethodno tretirana jakim kiselinama i tako joj je izmijenjena struktura. Koristi se i kao vrsta eksploziva (nitroceluloza), a na \u0161tandu \u0107e se paliti na rukama posetilaca, jer ne ostavlja \u010dvrste ostatke koji bi nastavili da gore.<\/p>\n<p><strong>Vatromet<\/strong><br \/>\nSmje\u0161a hlorida, nitrata i cinka se spra\u0161i i homogenizuje u avanu, a zatim se zapali vodom kao katalizatorom.<\/p>\n<p><strong>Te\u010dni N2<\/strong><br \/>\nTe\u010dni azot se nalazi na temperaturi ni\u017eoj od -196 0C i zato na sobnoj temperaturi brzo prelazi u gas. Koristi\u0107emo ga da zamrznemo razne predmete oko nas i da objasnimo kako se tijela pona\u0161aju na hladno\u0107i i toploti, ali \u0107emo i napraviti sladoled koji zamrzava za manje od 2 minuta i sastoji se od nano kristali\u0107a, pa je i ukus jedinstven.<\/p>\n<p><strong>CO2<\/strong><br \/>\nSuvi led je ugljen dioksid preveden u \u010dvrsto stanje na -79 0C. Na atmosferskom pritisku nikada ne\u0107ete videti CO2 u te\u010dnom stanju, osim ako ne prisustvujete malom triku na na\u0161em \u0161tandu. Pokaza\u0107emo i kako se pravi kisela voda i kako CO2 mijenja pH rastvora.<\/p>\n<p><strong>Romantika uz svije\u0107e<\/strong><br \/>\nParafin \u0107e da se zagrije na plamenu do klju\u010danja, a zatim da se naglo ohladi. Naglo o\u010dvr\u0161\u0107avanje je egzotermna reakcija, pa se osloba\u0111a koli\u010dina toplote dovoljna da se zapale pare parafina u vazduhu.<\/p>\n<p><strong>Hidrogen<\/strong><br \/>\nKoriste\u0107i hidrogen rade se dva eksperimenta. Hidrogen (vodonik peroksid) se na svjetlosti sporo razla\u017ee na vodu i kiseonik. U jednom eksperimentu (duh iz boce), ova reakcija se ubrzava katalizatorom MnO2, a u drugom (pasta za zube) katalizatorom KI, uz dodatak deterd\u017eenta za su\u0111e.<\/p>\n<p><strong>Magi\u010dna boca<\/strong><br \/>\nNapravi se rastvor natrijum hidroksida i saharoze i doda se indikator metilen plavo. Kada se balon sa rastvorom promu\u0107ka, boja postaje plava, a poslije nekog vremena opet nestaje. Radi se o povratnoj reakciji oksido-redukcije.<\/p>\n<p><strong>Najja\u010di u publici<\/strong><br \/>\nDemonstrira se pomo\u0107u velike plasti\u010dne boce i etanola kako se pravi vakuum.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Budite dio interesantne interaktivne predstave u kojoj nau\u010dnici u ulozi kuvara predstavljaju preko 30 razli\u010ditih hemijskih i fizi\u010dkih eksperimenata, koriste\u0107i<a class=\"read-more\" href=\"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/2016\/07\/23\/kuvanje-sa-naucnicima\/\"> [&#8230;] \u010citaj dalje <i class=\"la la-long-arrow-right\"><\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-36","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-eksperimenti-i-prezentacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=36"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/36\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=36"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=36"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=36"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}