{"id":32,"date":"2016-07-23T23:09:25","date_gmt":"2016-07-23T21:09:25","guid":{"rendered":"http:\/\/festival-nauke.me\/2009\/?p=32"},"modified":"2016-07-23T23:09:25","modified_gmt":"2016-07-23T21:09:25","slug":"mikoriza-najrasirenija-simbioza-na-planeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/2016\/07\/23\/mikoriza-najrasirenija-simbioza-na-planeti\/","title":{"rendered":"Mikoriza \u2013 najra\u0161irenija simbioza na planeti"},"content":{"rendered":"

Mikorizacija sadnica \u0161umskog drve\u0107a 1. Iz plodonosnog tijela gljive uzima se \u010dist fragment i radi se izolacija na hranljivoj podlozi.<\/p>\n

2. Poslije perioda inkubacije i rasta micelije, poslije \u201e\u010di\u0161\u0107enja\u201c \u2013 presejavanja, dobija se \u010dista kultura gljive \u2013 izolat.
\n3. Izolat slu\u017ei za proizvodnju mikoriznog inokuluma i gaji se na odre\u0111enim substratima i poslije niza postupaka dobijamo ektomikorizni inokulum, koji dalje mo\u017ee da se koristi u rasadni\u010dkoj proizvodnji.
\n4. Inokulum gljive dovodi se u kontakt sa biljkom doma\u0107inom i stvaraju se uslovi za obrazovanje mikorize.
\n5. Biljka i gljiva ostave se da se zajedno razvijaju\u2026..
\n6. Dobija se mikorizirana sadnica, a formirana mikorizamo\u017ee da se vidi na korjenu biljke.<\/p>\n

Mikoriza predstavlja simbiozu koja se formira izme\u0111u korjena biljke i gljiva koje \u017eive u zemlji\u0161tu. Ovakva vrsta zajednice neophodna je za pravilno funkcionisanje \u0161umskih ekosistema u prirodi. U neizmijenjenim \u0161umskim ekosistemima i u odgovaraju\u0107im \u0161umskim zemlji\u0161tima populacije mikoriznih gljiva su raznovrsne i brojne.
\nTehnika proizvodnja sadnog materijala je jedna od klju\u010dnih oblasti kojom se bavi nauka u \u0161umarstvu, jer uspjeh u po\u0161umljavanju, kao i brz razvoj \u0161umskog drve\u0107a i \u0161ume direktno zavisi od kvaliteta sadnica. Kvalitet sadnica procjenjuje se na osnovu morfolo\u0161kih, ali isto tako i fiziolo\u0161kih parametara koji omogu\u0107uju predvi\u0111anje \u2013 procjenu uspjeha po\u0161umljavanja na terenu. \u0160umari i rasadni\u010dari su svjesni kriti\u010dnog stresnog perioda koji sadnica pre\u017eivljava tokom presadnje. Zbog toga je zna\u010dajno da se uzgajaju i na teren \u0161alju pravilno pripremljene biljke. Na to posebno upu\u0107uju pedolo\u0161ki i klimatski uslovi koji vladaju u Crnoj Gori.<\/p>\n

Inokulacija sadnica u procesu rasadni\u010dke proizvodnje \u0161umskog drve\u0107a odabranim ektomikoriznim gljivama radi se da bi se popravio kvalitet sadnog materijala i njegove osobine nakon presadnje \u2013 izno\u0161enja na teren, i ima zna\u010daja posebno na \u201ete\u0161kim\u201c terenima. U prisustvu mikorize zna\u010dajno se pove\u0107ava usvajanje azota, fosfora, kalcijuma i mikroelemenata. Istra\u017eivanja pokazuju da je biljka koja je u visokom procentu mikorizirana mnogo tolerannija prema su\u0161i, zemlji\u0161nim patogenima, te\u0161kim metalima, kao i hemijskom disbalansu u zemlji\u0161tu. Prisustvo mikorize, tako\u0111e, povoljno uti\u010de i na strukturu zemlji\u0161ta.
\nU fungiji Crne Gore, u kojoj je do danas zabilje\u017eeno vi\u0161e od 1000 taksona, ima preko 280 vrsta pretpostavljeno mikoriznih gljiva.<\/p>\n

Trenutno su u toku istra\u017eivanja koja imaju za cilj da upotrebom mikoriznih gljiva pobolj\u0161aju kvalitet sadnica borova (Pinus sp.) koje se koriste za po\u0161umljavanje; da ispitaju mogu\u0107nosti kori\u0161\u0107enja autohtonih vrsta i izolata gljiva u mikorizaciji sadnica, kao i da razviju tehnolo\u0161ki proces za njihovu upotrebu u \u0161umskim rasadnicima.<\/p>\n

Bi\u0107e prikazan proces dobijanja \u010distih kultura mikoriznih gljiva, proizvodnja mikoriznog inokuluma, a zatim inokulacija-mikorizacija sadnica.<\/p>\n

1. Nakon determinacije vrste, u laboratorijskim uslovima i u laminarnoj komori, iz plodonosnog tijela gljive radi se izolacija na hranljivoj podlozi (MMN podloga preporu\u010dljiva za ektomikorizne vrste gljiva, i prethodno se priprema po odgovaraju\u0107oj recepturi, autoklavira \u2013 sterili\u0161e, i razliva u Petri posudama) sa dodatkom fungiocida i antibiotika. Uzima se \u010dist fragment plodonosnog tijela i pola\u017ee se na hranljivu podlogu u Petri posudi.
\n2. Petri posuda se ostavlja od 14 do 30 dana, zavisno od vrste gljive, na odre\u0111enoj temperaturi, i \u010deka se da micelija (vegetativno tijelo gljive) po\u010dne da se razvija.
\n3. Kada micelija po\u010dne da se razvija, u laminarnoj komori (\u201epod sterilnim uslovima\u201c) izdvajaju se fragmenti micelije, naj\u010de\u0161\u0107e skalpelom, i prenose se u drugu Petri posudu, tako\u0111e sa MMN hranljivom podlogom, ali bez prisustva antibiotika i fungicida u podlozi. Tako se dobija \u010dista kultura gljive ili izolat.
\n4. Izolat se mo\u017ee koristiti u razli\u010ditim eksperimentima i sa razli\u010ditim ciljem, radi upoznavanja osobina vrste (od fiziolo\u0161kih do genetskih), ali \u0107e biti pokazano kako se koristi za proizvodnju mikoriznog inokuluma. 5. Izolat se gaji u te\u010dnoj hranljivoj podlozi oko 2 meseca, na odre\u0111enoj temperaturi, sa ciljem da se razvije masa micelije.
\n6. Razvijena micelija se prenosi u sudove punjene odre\u0111enim substratom (mje\u0161avina treseta i vermikulita) koji je naliven hranljivom podlogom, koji su prethodno autoklavirani-sterilisani.
\n7. U tom substratu micelija se razvija naredna 2 mjeseca, ili toliko koliko je potrebno da ga potpuno naseli. Ona predstavlja ektomikorizni inokulum, koji se dalje koristi u rasadni\u010dkoj proizvodnji.
\n8. Inokulum se mije\u0161a sa supstratom za sjetvu (treset: vermikulit) u odre\u0111enoj proporciji, \u0161to zavisi od vrste gljive. Ogledima i kroz brojne poku\u0161aje dobija se odgovor na pitanje koje je optimalno u\u010de\u0161\u0107e inokuluma u ukupnoj koli\u010dini substrata. Mje\u0161avinom se pune kontejneri za sjetvu.
\n9. Sjeme \u017eeljene vrste \u010detinara se sije u kontejner napunjen prethodno pripremljenim i inokulisanim supstratom.
\n10. Izvr\u0161i se tretiranje pesticidima. Tokom trajanja ogleda biljke se prihranjuju odre\u0111enim \u0111ubrivima.
\nSmatra se da je potrebno 2-3 mjeseca da bi se uo\u010dilo prisustvo mikorize na korjenu biljke. Biljke u kontejnerima rastu, zavisno od vrste, 1-2 godine. Uspjeh inokulacije u principu se mjeri procentom mikoriziranih korjenova, a krajnji uspjeh sagledava se vi\u0161e godina nakon izno\u0161enja biljaka na teren, kroz pre\u017eivljavanje sadnica i dalji proces obrazovanja \u0161ume.<\/p>\n

\"mikoriza-300x108[1]\"<\/a><\/p>\n

\n

1. Pisolithus tinctorius, sept 2008, near Cedrus atlantica, in street tree line in Podgorica; 1a. P. tinctorius, sporocarp, 2. Melanogaster odoratisimus, 1.07.2007. Podgorica surrounding, on Quercus sp., Leg (MO); 3. Scleroderma sp., 25.10. 2008. Tivat, near Prunus sp in City Park. 4. Suillus granulatus: 10.07. (2007), Racama, Pinus heldreichii forest ; 5. Amanita cesarea , 26.X 2008. Livari, Castanea sativa forest; 6. Melanogaster odoratisimus mycorrhiza on Pinus heldreichii (2 years after seedling inoculation); 7. P. tinctorius mycorrhiza on P. nigra seedlings in initial phase (2 months after inoculation); 8. Scleroderma sp. mycorrhiza on P. nigra seedlings in initial phase (2 months after inoculation), with characteristic rhizomorpha.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mikorizacija sadnica \u0161umskog drve\u0107a 1. Iz plodonosnog tijela gljive uzima se \u010dist fragment i radi se izolacija na hranljivoj podlozi. […] \u010citaj dalje <\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-32","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-eksperimenti-i-prezentacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=32"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/32\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=32"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=32"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=32"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}