Smatra se da ju\u017eni Jadran predstavlja centar biodiverziteta Jadranskog mora. Ispred obala Crne Gore je i najdublji dio Jadranskog mora (1228 metara) koji krije jo\u0161 uvijek neistra\u017eene dubokomorske vrste. Suo\u010deni smo sa problemom invazivnih vrsta, koje \u0161ire svoj areal i zauzimaju novu ekolo\u0161ku ni\u0161u. Neke od njih su jako opasne, kao \u0161to je alga tumor Mediterana, Caulerpa racemosa, ili neke vrste toksi\u010dnih planktonskih algi, koje mogu biti opasne po zdravlje ljudi, a donose ih uglavnom balastne vode brodova. Iz tih razloga, o\u010duvanje biodiverziteta predstavlja aktivnost budu\u0107nosti, jer \u010duvaju\u0107i raznolikost i sveukupnost \u017eivota, \u010duvamo planetu Zemlju, jedinu koju imamo.<\/p>\n
Tumori su jedan od najve\u0107ih neprijatelja savremenog \u010dovjeka. Kako demistifikovati ovog neprijatelja? Upravo \u0107e moderna patohistolo\u0161ka dijagnostika obezbijediti bolji uvid u izgled i pona\u0161anje tog tumora. Cilj ovakvog pristupa je uvo\u0111enje specifi\u010dne terapije za svaki pojedina\u010dni tumor.<\/p>\n
Gljive su osobeno \u017eivotno carstvo koje prema nau\u010dnim procjenama broji oko milion i po vrsta, ra\u010dunaju\u0107i tu makromicete (gljive krupnih plodi\u0161ta) i mikromicete (gljive sitnih plodi\u0161ta, naj\u010de\u0161\u0107e na ivici vidljivosti golim okom). Do sada ih je prou\u010deno oko 100 000 mada se, zahvaljuju\u0107i evidentnom mikolo\u0161kom poletu, ta cifra svakodnevno uve\u0107ava. Iako mlada nauka, mikologija danas \u017eivi svoju zlatnu eru. Zahvaljuju\u0107i povoljnim uslovima Crna Gora raspola\u017ee bogatim mikodiverzitetom. Procenjujemo da je nastanjuje oko 15 000 vrsta. Iako bez mikolo\u0161ke tradicije, za nepune dvije decenije istra\u017eiva\u010dkog rada prou\u010deno ih je vi\u0161e od 1000. U 70 radova, prezentiranih u inostranoj i doma\u0107oj nau\u010dnoj periodici detaljno je opisano vi\u0161e od sto taksa, me\u0111u kojima i neke veoma rijetke. Nevjerovatna raznolikost i ljepota njihovih plodi\u0161ta, njihovo tajanstveno pona\u0161anje i veze sa \u017eivim svijetom okoline, njihova ugro\u017eenost i neophodne mjere za\u0161tite predmet su na\u0161ih stru\u010dnih, edukativnih i popularnih publikacija: priru\u010dnika, postera, izlo\u017ebi, kataloga i sl.<\/p>\n
Gen predstavlja osnovnu jedinicu naslje\u0111ivanja (sastavljenu od niza 4 osnovna nukleotida A, T, C i G) koja u\u010destvuje u funkcijama i upravljanju \u0107elije i cjelokupnog organizma. Genom svakog organizma predstavlja skup svih gena koji organizam posjeduje. Genomika je nova nauka koja predstavlja spoj bioinformatike, molekularne biologije i novih tehnika sekvenciranja genoma. Ova nauka te\u017ei da razumije cjelokupno funkcionisanje i regulaciju svih gena u genomu. Sa razvojem novih metoda sekvenciranja gena, u budu\u0107nosti svi genomi organizama bi\u0107e dostupni nau\u010dnoj analizi. Ovo nevjerovano bogatstvo genetskih informacija stvara osnovu za razvoj novih tehnologija budu\u0107nosti u medicini, poljoprivredi i biotehnolo\u0161koj industriji. Na primjeru sekvenciranja genoma preglja Tetranychus urticae bi\u0107e ilustrovano kako poznavanje genoma ove \u0161teto\u010dine mo\u017ee da doprinese razvoju nepesticidnih metoda borbe protiv ove \u0161tetne vrste i doprinese za\u0161titi \u010dovjekove sredine i proizvodnji zdrave hrane.<\/p>\n
Da li moral i karakter dobijamo ro\u0111enjem? Da li je pona\u0161anje stvar hardvera ili softvera mozga? U kojoj mjeri inteligencija zavisi od gena, a u kojoj od uslova \u017eivota? \u0160ta je biolo\u0161ka osnova svijesti?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Dr Aleksandar Joksimovi\u0107 \u2013 Istra\u017eivanje i o\u010duvanje marinskog biodiverziteta crnogorskog primorja Smatra se da ju\u017eni Jadran predstavlja centar biodiverziteta Jadranskog […] \u010citaj dalje <\/i><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-8","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festival-nauke.me\/2009\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}