Dr Aleksandar Joksimović – Istraživanje i očuvanje marinskog biodiverziteta crnogorskog primorja
Smatra se da južni Jadran predstavlja centar biodiverziteta Jadranskog mora. Ispred obala Crne Gore je i najdublji dio Jadranskog mora (1228 metara) koji krije još uvijek neistražene dubokomorske vrste. Suočeni smo sa problemom invazivnih vrsta, koje šire svoj areal i zauzimaju novu ekološku nišu. Neke od njih su jako opasne, kao što je alga tumor Mediterana, Caulerpa racemosa, ili neke vrste toksičnih planktonskih algi, koje mogu biti opasne po zdravlje ljudi, a donose ih uglavnom balastne vode brodova. Iz tih razloga, očuvanje biodiverziteta predstavlja aktivnost budućnosti, jer čuvajući raznolikost i sveukupnost života, čuvamo planetu Zemlju, jedinu koju imamo.
Dr Mileta Golubović – Patohistološke dijagnostike tumora
Tumori su jedan od najvećih neprijatelja savremenog čovjeka. Kako demistifikovati ovog neprijatelja? Upravo će moderna patohistološka dijagnostika obezbijediti bolji uvid u izgled i ponašanje tog tumora. Cilj ovakvog pristupa je uvođenje specifične terapije za svaki pojedinačni tumor.
Branislav Perić – Carstvo gljiva
Gljive su osobeno životno carstvo koje prema naučnim procjenama broji oko milion i po vrsta, računajući tu makromicete (gljive krupnih plodišta) i mikromicete (gljive sitnih plodišta, najčešće na ivici vidljivosti golim okom). Do sada ih je proučeno oko 100 000 mada se, zahvaljujući evidentnom mikološkom poletu, ta cifra svakodnevno uvećava. Iako mlada nauka, mikologija danas živi svoju zlatnu eru. Zahvaljujući povoljnim uslovima Crna Gora raspolaže bogatim mikodiverzitetom. Procenjujemo da je nastanjuje oko 15 000 vrsta. Iako bez mikološke tradicije, za nepune dvije decenije istraživačkog rada proučeno ih je više od 1000. U 70 radova, prezentiranih u inostranoj i domaćoj naučnoj periodici detaljno je opisano više od sto taksa, među kojima i neke veoma rijetke. Nevjerovatna raznolikost i ljepota njihovih plodišta, njihovo tajanstveno ponašanje i veze sa živim svijetom okoline, njihova ugroženost i neophodne mjere zaštite predmet su naših stručnih, edukativnih i popularnih publikacija: priručnika, postera, izložbi, kataloga i sl.
Prof. dr Miodrag Grbić – Biologija genoma (Genomika) kao osnova za tehnologije budućnosti
Gen predstavlja osnovnu jedinicu nasljeđivanja (sastavljenu od niza 4 osnovna nukleotida A, T, C i G) koja učestvuje u funkcijama i upravljanju ćelije i cjelokupnog organizma. Genom svakog organizma predstavlja skup svih gena koji organizam posjeduje. Genomika je nova nauka koja predstavlja spoj bioinformatike, molekularne biologije i novih tehnika sekvenciranja genoma. Ova nauka teži da razumije cjelokupno funkcionisanje i regulaciju svih gena u genomu. Sa razvojem novih metoda sekvenciranja gena, u budućnosti svi genomi organizama biće dostupni naučnoj analizi. Ovo nevjerovano bogatstvo genetskih informacija stvara osnovu za razvoj novih tehnologija budućnosti u medicini, poljoprivredi i biotehnološkoj industriji. Na primjeru sekvenciranja genoma preglja Tetranychus urticae biće ilustrovano kako poznavanje genoma ove štetočine može da doprinese razvoju nepesticidnih metoda borbe protiv ove štetne vrste i doprinese zaštiti čovjekove sredine i proizvodnji zdrave hrane.
Prof. dr Srđan Đurović – Geni, mozak, ponašanje
Da li moral i karakter dobijamo rođenjem? Da li je ponašanje stvar hardvera ili softvera mozga? U kojoj mjeri inteligencija zavisi od gena, a u kojoj od uslova života? Šta je biološka osnova svijesti?