PRONA – Eksperimenti i prezentacije

Trenutno zamrzavanje vode

U ovom eksperimentu ćete prisustvovati trenutnom zamrzavanju vode. Uz pomoć posebne hemikalije izvođači ovog eksperimenta pokazaće vam kako da brzo i lako dobijete led a ako budu kreativno nastrojeni možda budete prisustvovali stvaranju umjetničkih ledenih figura.

Jaje u boci

Ubaciti bareno jaje u bocu čiji je otvor manji od jajeta nije težak niti sasvim čist posao, kada se to radi prostim guranjem rukom. Ovim eksperimentom pokazaćemo vam kako natjerati jaje da se provuče kroz grlić posude koji je uži od samog jajeta bez dodirivanja koristeći samo zapaljeni papir.

Ravnoteža

Pokazaćemo kako možete impresionirati svoje društvo uz piće. Tačnije, demonstriraćemo kako možete natjerati običnu konzervu kokakole da stoji na stolu ukoso (sa pravom kokakolom u njoj naravno).

Oblak u… boci?!

Vidjećete pravi kako se formira u običnoj flaši koristeći običnu pumpu za bicikl i malo alkohola. Napomena: oblak ćete zapaziti usljed osobina koje alkohol ispoljava na povišenom pritisku a ne zbog njegovog psihoaktivnog dejstva.

Totalna refleksija

Zašto slamka izgleda iskrivljeno u čaši vode? Kako od obične sunčeve svjetlosti prelomljene kroz prizmu dobijamo dugine boje? I ako obično staklo ima isti efekat zašto prozori ne skreću svjetlost? Ovaj eksperiment koristi prelamanje svjetlosti da napravi privid nestajućeg novčića u čaši punoj vode.

Elektroskop

Da se suprotnosti privlače ste sigurno već negdje čuli. Taj „zakon“ za koji neki kažu da važi za neke ljude važi i za sva naelektrisana tijela i čestice što ovaj eksperiment vrlo elegantno pokazuje.

Statičko naelektrisanje i mlaz vode

Da li vam je poznate da elektroni – sitne čestice koje su nosioci elementarnih naelektrisanja mogu prelaziti sa jednog materijala na drugi. U ovom eksperimentu pokazaćemo vam kako da naelektrišete PVC cijev i sa njom mijenjate pravac isticanja vode.

Gašenje svijeće

Izgasiti svijeću nikad nije bio problem – neki bi prosto dunuli a neki bi vlažnim prsima ugasili plamen. Ali kada bi vam neko dao šumeću tabletu i balon gašenje svijeće sigurno ne bi bila prva asocijacija. Upravo to će vas ovaj eksperiment naučiti.

Samonaduvavajući balon

Naduvavanje balona nekad zna da bude zamorno. Posebno ako se radi o velikoj količini balona – svakome ko je ovo do sada radio poznat je osjećaj vrtoglavice usljed nedostatka kiseonika. U ovom eksperimentu pokazaćemo vam balon koji se sam širi uz pomoć sirćeta i sode bikarbone.

Prskalica

Ovaj eksperiment će vam pokazati da dobro i suštinsko poznavanje fizike predstavlja mnogo više od pukog memorisanja formula i da se može iskoristiti na vrlo kreativne načine. Koristeći dvije slamke i čašu sa obojenom tečnošću (i zakon koji kaže da je tamo gdje je brzina vazduha veća manji pritisak) možete ovladati srednjevjekovnom likovnom tehnikom.

Fontana

Svaka fontana funkcioniše na sličan način – potrebno je uložiti izvjestan rad da bi voda savladala gravitacionu silu i potekla uspravno. U ovom eksperimentu pokazaćemo vam kako voda, zagrijana do temperature od oko 90°C i smještena u tanku staklenu cijev, naizgled sama od sebe savladava gravitacionu silu.

Mjehuri

Koristeći iste elemente kao kod eksperimenta „fontana“ – zagrijanu vodu i tanku staklenu cijev izvešćemo sličan eksperiment. Cijev ćemo ovoga puta postaviti otvorom nadolje i posmatrati šta se dešava. Mjehurići vazduha će se postepeno formirati na otvoru i vazduh će ulaziti u sud, umjesto da voda istekne.

Levitacija

Svi koji su nekada spremali čaj i pri tome bili malo nespretniji znaju da će kap koja padne na kolo temperature oko 100°C odmah ispariti. Međutim, kada tijelo – u ovom slučaju peglu, zagrijemo na 300°C – 350°C kapljica koja padne na nju neće odmah ispariti – levitiraće, oscilovaće i haotično se kretati. Ako je kap veća doći će do njene deformacije. Javljaće se čudni i zanimljivi oblici.

Okreni na pritisak

Vazduh se kreće u smjeru manjeg pritiska – to nam je poznato sa meteorološke prognoze. Ovo važi i za ostale fluide – vodu i ostale tečnosti. Ako bi čašu punu vode pokrili papirom i okrenuli otvorom nadolje voda ne bi iscurila. Ova pojava objašnjava se time što je pritisak vazdušnog stuba visokog koliko i Zemljina atmosfera – oko 11km i koji gura papir odozdo znatno veći nego pritisak vode u čaši koji djeluje u suprotnom smjeru.

Da li je kuvano?

Kako, na osnovu kretanja jajeta zaključiti da li je ono kuvano ili ne? Koja je razlika između kuvanog i sirovog jajeta? Spolja oba izgledaju isto… Ako jaje zarotiramo i onda dohvatimo prstom, postojaće razlika u načinu i vremenu zaustavljanja.

Muzika čaša

Svaki zvuk koji naše uvo registruje čine vibracije vazduha. Različite zvukove dobijamo mijenjajući učestalost tih vibracija – frekvenciju i ovo je princip na osnovu koga funkcionišu svi muzički instrumenti. Ako polako prevlačite prst preko vlažne ivice čaše ona će početi da vibrira i sama postati muzički instrument (mora imati kružni oblik a poželjno je da je napravljena od tankog stakla).

Kako isprazniti flašu od 2l za 4 sekunde?

Da li ste nekada morali da prosipate bidone vode ili neke druge tečnosti velike zapremine? Ako jeste onda znate da to nije niti lak, niti kratak posao. Da bi se ispraznila flaša od 2 litra potrebno je oko 20 sekundi. Da bi voda izašla iz boce potrebno je da vazduh uđe kroz isti otvor a kada se ovo prepusti gravitaciji, dugo traje. Uz jednu slamku i malo veći kapacitet pluća možete znatno ubrzati proces.

Gustina i difuzija tečnosti

Zašto ulje pluta na vodi? Zašto se led formira na površini vode? Zašto se voda i ulje ne miješaju a voda i vino da? Sve su ovo fizičke (i hemijske) osobine tečnosti.

Igrajući gustin – nenjutnovska tečnost

Gustin – vrsta brašna koji se koristi za razna peciva, pomiješan sa vodom u pravom odnosu stvara nenjutnovsku tečnost. Nenjutnovske tečnosti karakteriše promjena viskoznosti pod različitim uslovima: ako probate da polako zaronite ruku u ovu smješu nećete imati problema, ali ako velikom brzinom udarite u ovu smješu ona će se ponašati kao čvrsto tijelo. Posebno zanimljive osobine ova smješa pokazuje kada vibrira određenom frekvencijom…

Osobine nenjutnovskih tečnosti (uopšteno)

Šta su to nenjutnovske tečnosti, koje su poznate nenjutnovske tečnosti koje koristimo u svakodnevnom životu (šampon, kečap…)? Odgovarajuća smješa gustina i vode pokazuje najzanimljivije osobine, a lako se dobija. Od ove tečnosti, ako ste dovoljno brzi sa rukama, možete napraviti loptu a ako probate da je bacite na ravnu površinu ona će se kratko kotrljati kao čvrsto tijelo a zatim se razliti kao tečnost.

Ključanje vode na sobnoj temperaturi

Izmišljanje tople vode? Nije to u pitanju… ovaj eksperiment pokazaće da ključala voda nije jednosmislen pojam, barem kada je njena temperatura u pitanju. U zavisnosti od pritiska voda takođe može promijeniti svoje agregatno stanje.

Plamene note

Rubensova cijev je fizički ekeperiment koji demonstrira stojeće talase. Prikazuje odnos između zvučnih talasa i vazdušnog pritiska.

Cijev je uzdušno izbušena na svom vrhu i zatvorena sa oba kraja. Jednan kraj je povezan sa zvučnikom, a na drugom je mali otvor za ulaz propana, gasa koji je lako zapaljiv. Cijev je punjena gasom kroz pomenuti otvor, pa gas izlazi kroz otvore na vrhu cijevi. Kada je uključen zvučnik, stojeći talas će formirati područja manjeg i većeg vazdušnog pritiska duž cijevi. Tamo gdje, kao posljedica tako formiranog stojećeg talasa, imamo veći pritisak, gas brže izlazi iz otvora, pa je, kada se gas upali, plamen visočiji.

Posljedice Bernaulijeve jednačine

Niz eksperimenata. Jedna od implikacija Bernaulijeve jednačine je da je pritisak u fluidu manji tamo gdje je brzina kretanja veća. Ova osobina vazduha, kao fluida, ima brojne zanimljive i neintuitivne manifestacije. Održavati pingpong lopticu na upaljenom fenu tako nije nikakva vještina, već čista fizika.

Površinski pritisak vode

Zašto voda kaplje kada se slavina zavrće? Koji je najmanji prečnik mlaza koji može da se uspostavi prije nego voda počne da kaplje? Ovaj eksperiment pokazuje da je vrlo lako moguće napraviti rupu u sudu koji sadrži vodu, kroz nju ubaciti čačkalicu, a da voda ne iscuri. Ova pojava objašnjava se međumolekulskim silama i površinskim pritiskom.